Plijesan na zidu.Zašto se vraća nakon varikine.

Zašto se plijesan vraća nakon varikine

Scenarij je poznat gotovo svakome tko živi u stanu s vanjskim zidovima. U kutu spavaće sobe pojave se crne točkice. Poprskate varikinom, mrlja izblijedi, kut izgleda čisto. Dva, tri mjeseca kasnije točkice su opet tu, ponekad i veće.

Varikina (otopina natrijeva hipoklorita) izbijeli ono što vidite na površini, ali boja mrlje nije problem. Plijesni je potrebno dvoje: vlažna površina i dovoljno vremena. Na žbuci i boji, koje upijaju vodu, niti gljivica (micelij) ostaju ispod površine, a vlaga koja ih je hranila nije nigdje otišla. Američka agencija za zaštitu okoliša (EPA) zato kaže jednostavno: plijesan se kontrolira kontrolom vlage, a varikina se ne preporučuje kao uobičajeni postupak čišćenja.

Spasa ipak ima, samo nije u jačem spreju, nego u tome da zid prestane biti vlažan. Da biste razumjeli zašto je vlažan baš taj kut, a ne sredina sobe, treba vam samo jedan pojam.

Rosište, jednostavnim riječima

Rosište je temperatura na kojoj zrak više ne može zadržati svu svoju vodu, pa se ona izdvoji kao kapljice. Što je zrak vlažniji, to je rosište više, pa se rose i manje hladne površine.

Zamislite limenku iz hladnjaka koju ste ostavili na stolu u toploj kuhinji. Za minutu je mokra izvana, iako nije procurila: topao zrak oko nje ohladio se ispod rosišta. Isto se događa sa zidom iza ormara, samo polako i nevidljivo, noć za noću, cijelu zimu.

Plijesni pritom ne treba ni kap vode. Norma ISO 13788 kao kritičnu granicu za rast plijesni uzima 80 % relativne vlažnosti uz samu površinu. Zid zato ne mora biti mokar na dodir. Dovoljno je da je danima samo malo hladniji nego što bi trebao biti.

Zašto baš u kutu i iza ormara

Toplina iz sobe odlazi van kroz zidove. Na nekim mjestima odlazi brže, pa su ta mjesta hladnija od ostatka zida. Graditelji ih zovu toplinskim mostovima. U stanu ih prepoznajete po tome što se plijesan uvijek vraća na iste linije:

• vanjski kut sobe, gdje se sastaju dva vanjska zida ili vanjski zid i strop;
• linija uz strop vanjskog zida, gdje je betonski serklaž hladniji od opeke;
• špalete i donji kutovi oko prozora;
• zid iza ormara, kreveta ili kauča naslonjenog na vanjski zid;
• u kupaonici fuge i silikon, koji su nakon svakog tuširanja mokri.

Namještaj tu ima posebnu ulogu. Ormar uz vanjski zid zaklanja ga od toplog zraka iz sobe, pa je zid iza njega još hladniji, a zrak u procjepu stoji i ne odnosi vlagu. Zato ljudi plijesan otkriju tek kad pomaknu ormar ili okrenu madrac, i zato je odjeća u takvom ormaru prva koja zamiriše na vlagu.

Kako sigurno očistiti zid

Manju površinu možete očistiti sami. EPA navodi da je to u pravilu u redu za površine manje od otprilike jednog kvadratnog metra (10 četvornih stopa); za veće površine i nakon poplave pozovite stručnjake.

1. Zaštitite se: gumene rukavice, zaštitna maska (FFP2) i naočale. Otvorite prozor, a vrata prema ostatku stana zatvorite.
2. Ne strugajte i ne četkajte suhu plijesan, jer tako spore idu u zrak. Površinu najprije navlažite krpom.
3. Glatke, perive površine (pločice, perive boje) operite vodom i deterdžentom, pa ih dobro osušite. To je postupak koji preporučuje i EPA.
4. Materijali u koje je plijesan duboko prodrla, poput silikona, tapeta ili gips-kartona, često se ne mogu potpuno očistiti. Silikon u kupaonici zamijenite, a na žbuci se po potrebi skida zahvaćeni sloj.
5. Varikinu nikad ne miješajte s drugim sredstvima. S kiselinama, octom ili sredstvima s amonijakom stvara otrovne plinove.
6. Zid bojite tek kad je suh i kad ste riješili uzrok. Inače bojite podlogu za sljedeću mrlju.

Roditelji na forumima često pitaju smije li dijete spavati u sobi koja je upravo očišćena. Dok se osjeća miris sredstva, prostoriju prozračujte i u njoj ne spavajte. O utjecaju vlage i plijesni na zdravlje opširno piše Svjetska zdravstvena organizacija: uz dugotrajnu vlagu i plijesan u zatvorenom najvažniji su učinci češći dišni simptomi, alergije i astma. Ako netko u kući ima tegobe, savjetujte se s liječnikom.

Kada je problem u zgradi, a ne u zraku

Plijesan od kondenzacije javlja se zimi, na hladnim mjestima, a prozori su ujutro mokri. Ako je zid vlažan pri dnu cijele godine ili se mrlje šire nakon kiše, uzrok je u zgradi, i tada ga treba sanirati građevinski.

Poseban slučaj je toplinski most koji se prozračivanjem ne može ukloniti, na primjer neizolirani serklaž ili balkonska ploča koja prolazi kroz zid. Ako se plijesan uvijek pojavljuje na istoj ravnoj liniji uz strop ili pod balkonom, trajno rješenje je toplinska izolacija pročelja. Do tada pomaže držati vlagu u zraku niskom, jer se tako ta hladna linija manje rosi.

Kako da se plijesan ne vrati

Kad je uzrok kondenzacija, što je čest slučaj u stanovima s novom PVC stolarijom, zadatak je lako izreći: držati vlažnost uz površinu zida ispod one granice od 80 %. To se postiže na tri načina, a najbolje svima odjednom.

• Manje vlage u zraku. Para iz kupaonice i kuhinje odmah van, rublje izvan spavaće sobe, prozračivanje kratko i širom. Sve korake s mjerenjem pronaći ćete u vodiču kako se riješiti vlage u stanu.
• Topliji zid. Odmaknite namještaj, ne zatvarajte radijatore maskama i debelim zavjesama, grijte ravnomjerno. Dugoročno: izolacija pročelja.
• Stalna izmjena zraka. Vlaga nastaje i noću, kad nitko ne otvara prozore. Kako pravilno prozračivati i koliko to košta, piše u vodiču prozračivanje stana zimi.

Tu ulazi lokalni rekuperator zraka. On ne čisti zid i ne sanira kapilarnu vlagu. Ono što radi jest da iz sobe stalno izbacuje vlažan zrak i dovodi svjež, a toplinu odlaznog zraka zadržava u keramičkom izmjenjivaču i vraća je u sobu, pa ne morate birati između suhog i toplog. U načinu rada za vlagu sam ubrza kad vlažnost poraste. Tako smanjuje vlagu koja pogoduje plijesni, uz zatvoren prozor. Ako vam se, uz plijesan, i prozori ujutro cijede, pročitajte i zašto se znoje prozori.

Kratki odgovori