Kako pravilno prozračiti stan zimi
Kratko, širom i često. Njemački Savezni ured za okoliš (Umweltbundesamt) zimi preporučuje prozračivanje dva do tri puta dnevno, oko pet minuta po prostoriji, s jednim ili više širom otvorenih prozora.
- Zatvorite termostatski ventil radijatora ispod prozora koji otvarate. Nema smisla grijati zrak koji odmah odlazi van.
- Otvorite prozor do kraja. Ako možete, otvorite i prozor na suprotnoj strani stana i vrata između. Poprečno prozračivanje izmijeni zrak u nekoliko minuta.
- Pet minuta je dovoljno kad je vani hladno. Što je vani toplije i mirnije, to može trajati dulje.
- Zatvorite i vratite ventil na staru postavku. Zidovi, pod i namještaj zadržali su toplinu, pa se soba brzo vrati na svoju temperaturu.
Kada? Odmah nakon buđenja u spavaćoj sobi, nakon tuširanja u kupaonici, nakon kuhanja u kuhinji i prije spavanja. Te četiri prilike pokrivaju trenutke u kojima vlage nastaje najviše.
Ako ste cijeli dan na poslu, prozračite ujutro prije odlaska i odmah po povratku. Dok nikoga nema, vlaga raste sporije, jer se nitko ne tušira i ne kuha. Rublje koje se suši dok vas nema ostavite u kupaonici ili prostoriji sa zatvorenim vratima i uključenim ventilatorom, nikako u spavaćoj sobi.
„od toliko luftanja ću dobiti tisuće kuna plina”
Zašto hladan zrak suši stan, iako je vani vlažno
Zato što hladan zrak nosi malo vode. Kad uđe u stan i ugrije se, njegova relativna vlažnost padne, pa iz sobe može primiti vlagu. Zato prozračivanje zimi suši stan čak i kad vani pada kiša ili je magla.
Kubni metar zraka na 0 °C može nositi najviše oko 4,8 grama vode, a na 20 °C oko 17,2 grama. Vanjski zrak koji u stan uđe s 0 °C i 90 % vlage, kad se ugrije na sobnu temperaturu, ima tek oko 25 % relativne vlažnosti. Zato se ljudi u stanovima koji se zimi puno prozračuju i jako griju žale na suh zrak, a ne na vlagu.
| Vanjski zrak | Vode u kubiku | Kad se ugrije na 20 °C |
|---|---|---|
| −5 °C, 90 % | oko 3,1 g | oko 18 % vlage |
| 0 °C, 90 % | oko 4,4 g | oko 25 % vlage |
| 10 °C, 90 % | oko 8,4 g | oko 49 % vlage |
Izračun Magnusovom formulom (Alduchov i Eskridge, 1996.), bez promjene gustoće zraka pri zagrijavanju.
Na obali je slika drukčija. Kad je vani 10 °C i vlažno, kakvih je zimskih dana na moru dosta, ugrijan vanjski zrak ima oko 49 % vlage. Prozračivanje i dalje suši, ali sporije, pa treba prozračivati češće. Zato se na moru, iako su zime blaže, vlaga teže tjera samim otvaranjem prozora.
Zašto prozor na kip nije rješenje
Prozor na kip djeluje kao razuman kompromis: malo zraka, bez propuha. U praksi zimi radi suprotno od onoga što biste htjeli. Kroz uski procjep zrak se izmjenjuje sporo, a hladan zrak cijelo vrijeme pada niz špaletu i zid ispod prozora. Taj dio zida se ohladi, pa se na njemu rosi vlaga iz sobe. Umweltbundesamt upozorava da prozori ostavljeni dulje vrijeme na kipu drastično povećavaju potrošnju energije i troškove grijanja.
Kip ima smisla ljeti, noću ili nakratko u kupaonici. Zimi je bolje pet minuta širom nego pet sati na kip.
Koliko topline odlazi kroz otvoren prozor
Za zagrijavanje kubnog metra zraka za jedan stupanj treba oko 0,34 vatsata topline. Kad jednom izmijenite sav zrak u stanu od 50 m² dok je vani 0 °C, a unutra 20 °C, novi zrak treba oko 0,9 kWh topline.
Prva brojka pokazuje zašto kratko prozračivanje nije skupo: jedna izmjena zraka košta nekoliko centi, jer toplina spremljena u zidovima i namještaju ostaje u stanu. Skupo postaje kad prozor ostane otvoren predugo, pa se počnu hladiti i zidovi.
Druga brojka pokazuje nešto važnije: svjež zrak se zimi uvijek plaća. Ventilacija koju Tehnički propis traži (najmanje 0,5 izmjena na sat, čl. 27.) za stan od 50 m² znači više od tisuću kilovatsati topline po sezoni, bez obzira na to ide li zrak kroz prozor ili kroz uređaj. Pitanje nije hoćete li prozračivati, nego koliko te topline pritom bacate van.
Zašto nitko ne prozračuje u tri ujutro
Ova pravila vrijede danju, dok ste budni i doma. A vlaga najbrže raste noću, u zatvorenoj spavaćoj sobi, dok spavate. Nitko ne ustaje u tri ujutro da otvori prozor na pet minuta. Zato se ujutro na staklu nađe voda koju nijedno dnevno prozračivanje nije stiglo odvesti, o čemu više piše vodič kondenzacija na prozorima.
Ovdje pomaže ventilacija koja ne ovisi o vama. U novim zgradama to je mehanički sustav s kanalima, a u postojećim stanovima najčešće lokalni rekuperator zraka: uređaj ugrađen u vanjski zid koji stalno izmjenjuje malu količinu zraka, 20 do 60 m³/h po uređaju. Odlazni zrak ugrije keramički izmjenjivač, a svjež zrak koji zatim ulazi kroz istu keramiku tu toplinu preuzima. Koliko točno topline vraća, ovisi o brzini rada i razlici temperatura; energetski razred A na EU oznaci (ljestvica A+ do G) računa se upravo iz potrošnje struje i povrata topline.
Kad birate između jednog uređaja po sobi i sustava s kanalima za cijeli stan, pročitajte iskrenu usporedbu lokalni ili centralni rekuperator. A koliko bi uređaja trebao vaš stan i koliko bi trošili struje, izračunat ćete u kalkulatoru.
Što možete napraviti odmah
- Prozračujte širom po pet minuta: nakon buđenja, kuhanja, tuširanja i prije spavanja.
- Dok je prozor otvoren, zatvorite termostatski ventil radijatora ispod njega.
- Zimi ne ostavljajte prozor na kip satima.
- Kad god možete, otvorite dva nasuprotna prozora odjednom.
- Prozračujte i kad pada kiša: hladan zrak u sobi postane suh.
Kratki odgovori
Koliko dugo prozračivati stan zimi?
Pet do deset minuta, širom otvorenim prozorom, dva do tri puta dnevno. Njemački Savezni ured za okoliš preporučuje zimi oko pet minuta po prostoriji; dulje nakon kuhanja i tuširanja ili kad je vani blago.
Je li bolje prozor na kip ili širom otvoren?
Zimi širom otvoren, kratko. Prozor na kip satima hladi zid oko prozora i troši puno topline, a zrak izmjenjuje sporo. Na kip ima smisla ljeti ili nakratko u kupaonici.
Treba li prozračivati kad pada kiša?
Treba. Hladan vanjski zrak nosi malo vode čak i kad je vlažan, pa se u sobi, kad se ugrije, osuši. Zrak od 0 °C i 90 % vlage ugrijan na 20 °C ima oko 25 % relativne vlažnosti.
Treba li zatvoriti radijator dok je prozor otvoren?
Da. Termostatski ventil zatvorite dok je prozor otvoren, inače radijator grije zrak koji odmah izlazi van. Nakon zatvaranja prozora vratite ga na staru postavku.
Izvori
- Umweltbundesamt (njemački Savezni ured za okoliš). Wie lüfte ich richtig? Tipps & Tricks zur Vermeidung von Schimmel
- Narodne novine, 2015. Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 128/2015)
- Alduchov i Eskridge, Journal of Applied Meteorology 35, 1996. Improved Magnus Form Approximation of Saturation Vapor Pressure
Slike na ovoj stranici su ilustracije, a ne snimke stvarnih stanova naših kupaca. Brojke bez izvora izračunali smo sami, a formula i pretpostavke stoje uz svaku.
